Amazonija

Referatas
 5
Microsoft Word 60 KB
6 puslapiai

Amazonija referatas. Amazonija referatas.

Grozdana Cvitan


Fra Tomica Hruška, Peruanska Amazonija, Misijska postaja Atalaya
Misije su uvijek poticajni prostor mašte i puno više tegoban put u vjeri misionara i domorodaca među kojima misije niču. Dok jedni rastu u vlastitoj vjeri, drugi svladavaju njezinu abecedu, često se teško ili rastajući sa svojim starim bogovima, duhovima, silama i običajima koji ta vjerovanja slijede. Što znači biti misionar među plemenima Amazone, možda donekle govori i činjenica da u dubinama amazonskih prašuma još živi oko 200 plemena koji su sačuvali svoj oblik života i s kojima vlasti zemalja u poriječju Amazone teško nalaze zajednički jezik. Ljudi koji su naučili da im stranci uzimaju i uništavaju zemlju onakvu kakvu oni poznaju i žele za svoj život nisu više dobrodušni prema došljacima kao što su bili u vrijeme velikih osvajanja.

Domoroci su danas ponajprije oprezni i pokušavaju svladati abecedu borbe za vlastiti prostor. Ponekad sve završi krvavim scenama – jer nitko nije želio izravno, u pojedinim slučajevima, odgovoriti na pitanje: tko ima pravo prisvojiti, a onda i prodati zemlju koja mu ne pripada. Siromašne države slijede logiku ekonomskih diktata, Indijanci vlastita stoljetna suradničkog odnosa s prirodom radi preživljavanja. Iako zasad malo zemalja u svijetu postavlja pitanja odnosa na način na koji je postavljen, a onda i riješen u Australiji, gdje su Maori izborili pravo na naknadu zbog zemlje koja im je oduzeta, mnogi već danas trebaju o tom pitanju razmišljati. Možda je za početak moguće prestati s daljnjim nanošenjem nepravdi onima koji se još, prema mjerilima kolonizatora europske provenijencije, smatraju nedovoljno civiliziranima i uljuđenima da bi ih se pitalo bilo što, pa i o pravu na njihovu stopu zemlje.

Dobrovoljna zamjena svjetova

Sva ta pitanja dodiruju se i na poslu kakav je misionarski, a u dijelu Amazone koji pripada Peruu (Peru se dijeli na tri dijela: obalu, Kordiljere – Ande i peruansku Amazoniju) i jedan je naš franjevac. To je fra Tomislav Hruška, rodom iz Požege, pripadnik zagrebačke franjevačke provincije, koji ovom prigodom svjedoči o dodirima svjetova prema vlastitu izboru misionara i brata svetog Franje. Klimu je promijenio utoliko što je otišao u prostore dvaju godišnjih razdoblja (jer kako reče jedan drugi misionar: Godišnja doba postoje samo u novinama), suhog i kišnog (koje bi trebalo predstavljati ono što mi nazivamo zimom i što se događa u vrijeme našeg ljeta), a tko su ljudi među kojima djeluje nama nije najlakše shvatiti. Mnoga od potpitanja teška su, čini mi se, i njemu – od imena plemena do njihove brojnosti, staništa (o nomadima da se i ne govori)… Najteži je svakako pokušaj u kratkom...